„de - Magazin Deutschland“ razgovarao je u prosinačkom broju (6/2010) sa saveznim ministrom Dirkom Niebel o suradnji Njemačke u procesu svjetskog razvoja sa multilateralnim organizacijama i o postizanju ciljeva milenijskog razvitka Ujedinjenih naroda. Kako izgleda suvremena razvojna politika koja je orijentirana prema Good Governance, ljudskim pravima i održivosti možete doznati u intervjuu na strani 12.

„SUŠTA POMOĆ STVARA OVISNOST“

„Suradnja u pitanju svjetskog razvoja želi dati ljudima slobodu da bez materijalnog siromaštva sami i odgovorno oblikuju svoj život i da svojoj djeci omoguće uspješnu budućnost. Naš doprinos orijentiran je prema globalizaciji kao šansi za sve ljudi.“

 

 

 

 

Dirk Niebel Od listopada 2009. Dirk Niebel, rođen 1963. u Hamburgu, je savezni ministar za gospodarsku suradnju i razvoj. Ovaj stručnjak za tržište rada ranije je bio angažiran četiri godine kao generalni sekretar Slobodne demokratske stranke (FDP). Dirk Niebel član je njemačkog parlamenta od 1998. kao poslanik iz biračkog okruga Heidelberg. Kao potpredsjedniku Njemačko-izraelskog društva i zamjeniku predsjedavajućeg Njemačko-izraelske parlamentarne grupe mir na Bliskom istoku predstavlja njegovu osobitu preokupaciju.

 

 

Gospodine ministre Niebel, gledano sasvim općenito: Kakvo značenje danas ima njemački doprinos svjetkom razvitku na internacionalnoj razini?
Veoma visoko. Njemačka je jedan od najvećih financijera svijeta. Pored našeg bilateralnog rada mi smo isto tako značajni vlasnik udjela npr. u svjetskoj banci i regionalnim bankama za razvoj i značajni uplatitelj u blagajnu Ujedinjenih naroda. Sasvim neovisno o tome Njemačka daje udio od preko 20 % onoga što se na europskoj razini ulaže u politiku razvoja. To se može itekako dobro vidjeti.

Njemačka je bila prva zemlja u Europi koja je kroz Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju, kratku BMZ, ustrojila Ministarstvo za razvoj. U studenom 2011. BMZ će slaviti svoj 50. rođendan. Ima li Savezna Republika Njemačka i danas predvodničku ulogu u određenim područjima suradnje za svjetski razvoj?
Izričito da. Mi možemo u značajnoj mjeri određivati međunarodne procese i ovo želimo još intenzivnije raditi u budućnosti – i iz razloga što smo trenutno angažirani i ispod naših mogućnosti. Dobar start su npr. redovni susreti „like-minded“- zemalja, dakle susreti zemalja
koje imaju slična nastojanja kao mi – tu spadaju osobito Velika Britanija i skandinavske zemlje. Na primjer: U završnom dokumentu u kojem su definirani ciljevi Milenijskog susreta na vrhu u New Yorku prihvaćeni su – i to na njemačku inicijativu – važne pozicije kao što su održivi gospodarski rast, uloga privatnog sektora kao i doprinosi privatnog gospodarstva.

Savezna vlada posebno stavlja akcent izričito na usku suradnju s njemačkim privatnim gospodarstvom. Ima li dodirnih točaka između suradnje na svjetskom razvoju i unapređenja izvoznog gospodarstva?
Naš rad na razvojnoj suradnji je orijentiran prema određenim vrijednostima, ali izričito i prema interesima. Smatramo starom i prevaziđenom ideologijom da razvojna politika treba biti samo nesebična. Sama pomoć stvara ovisnost. Liberalna razvojna politika u održivom razvoju vidi centralnu pretpostavku za smanjenje siromaštva u nerazvijenim zemljama. Nositelj ove liberalne razvojne politike mora biti dinamično privatno gospodarstvo. Smanjenje siromaštva u zemljama u razvoju doprinosi rješavanju drugih hitnih izazova, na primjer u području zaštite okoliša, zdravlja ili obrazovanja. Najbolji način suradnje je stoga, ako se dobri projekti mogu relizirati pomoću novca privatnih gospodarstvenika, a ne novca poreznih obveznika. Pri tome međutim u središtu pažnje uvijek stoji razvojno-politička korist angažmana, a za unapređenje naše vanjske trgovine odgovoran je moj kolega savezni ministar za gospodarstvo Rainer Brüderle.

Održiva borba protiv siromaštva i strukturnih defizita spada u ciljeve njemačke razvojne politike. Kakva je njemačka aktivnost na tom polju?
Naš moto je „Pomoć za samopomoć“. Našim radom stoga želimo ojačati snage koje rade na samopomoći u zemljama u razvoju. Mi ne možemo ni jednu zemlju razvijati izvana, već uvijek i samo, pratiti i podržavati razvojne procese u partnerskoj zemlji. Konkretni bilateralni rad mi stoga dogovaramo s našim partnerima na redovitim razgovorima s vladama, a provedba naših financijskih obećanja je vezana za sasvim konkretan razvojni napredak.

Koje teme Vam osobito leže na srcu?
Cilj međunarodne, i njemačke razvojne politike jest doseći milenijumske ciljeve razvoja u čijem središtu stoji smanjenje siromaštva. Pri tom je za njemačku saveznu vladu borba protiv neobrazovanosti osobito važan aspekt. Rješavanje strukturnih deficita, na primjer smanjenje EU-izvoznih subvencija u agraru također spada tu. Civilno društvo i gospodarstvo želim jače integrirati u naš rad – kako u partnerskim zemljama tako i u Njemačkoj. Pri tom BMZ podupire između ostalog društveno odgovorno vođenje poduzeća i razvojnih partnerstva s gospodarstvom. Između ostalog BMZ će spajanjem triju operativnih organizacija, DED-a, GTZ-a i InWEnt-a pojačati djelotvornost njemačke razvojne politike.

U kojoj mjeri ocijenjujete realnim da će zajednica država postići milenijumske ciljeve do 2015.godine?
Milenijska deklaracija i Millenium Development Goals, skraćeno MDGs, su referentni okvir kako za međunarodnu tako i za njemačku razvojnu politiku. Pet godina prije ovog roka ima puno uspjeha, ali i još puno izazova. U uspjehe ubrajamo između ostalog reduciranje kvote siromaštva, da više djece – jednako djevojčice i dječaci – dobije osnovnoškolsko obrazovanje i da budu znatno bolje snabdjevena pitkom vodom. Na putu na kojem još treba raditi nalazi se nažalost još uvijek veliki broj djece koja umiru prije svog 5. rođendana od nezaobilaznih bolesti, visoka rata smrtnosti majki i veliki defiziti u sanitarnom smislu. Mi se zalažemo da se u preostalih 5 godina više posvetimo ostvarenju ljudskih prava, dobrom upravljanju vlada, na samoodgovornosti partnerskih zemalja, te uključivanju privatnog gospodarstva i civilnog društva. Tada ćemo imati dobre šanse da ostvarimo neke od ovih ciljeva u mnogim regijama svijeta.

U koalicijskom ugovoru vladajućih stranaka CDU i FDP stoji, da će Njemačka „u budućnosti surađivati s ograničenim brojem partnerksih zemalja“. Gdje se Njemačka angažira više, a gdje manje – i zbog čega?
Njemačka bira veoma pomno partnere s kojima će surađivati. Najvažniji kriteriji su pri tome razvojna orijentacija tamošnje vlade, način vođenja vlade u partnerskoj zemlji, ekološki i politički ciljevi, ostvarenje ljudskih prava i značenje njemačkog doprinosa u upoređenju s ostalim bilateralnim i multilateralnim davateljima usluga kao i regionalni aspekti i stupanj već postignutih veza. Danas SR Njemačka surađuje s 57 partnerskih zemalja. Nekoliko daljnjih zemalja podupirati će se u okviru tematskih i regionalnih programa, na primjer u borbi protiv HIV/AIDS, u zaštiti klime i šuma i kod prevencije kriza.

I Kina dobiva sredstva iz njemačkih fondova namijenjenih razvojnoj suradnji. Kako to da je tako moćna izvozna nacija danas primatelj razvojnih sredstava?
Kina više nije zemlja partner za našu razvojnu suradnju. Jedna zemlja koja nas je kao svjetskog izvoznog šampiona pretekla više ne može dobivati klasičnu razvojnu pomoć. Stoga od 1. siječnja 2010.više za Kinu nema svježeg novca. Postoje naravno još uvijek tekući projekti koje nećemo prekidati- jer kada bismo iza sebe ostavili razvojne ruševine onda bi to bilo razbacijvanje novca poreznih obveznika. Osim toga smo dogovorili, da Kina i Njemačka i nadalje surađuju i to na razini partnera. Veoma bih se radovao kada bismo proveli zajedničke projekte na primjer u Africi, kako bismo mogli kombinirati enormno vrijedno iskustvo Njemačke u projektima razvoja sa iskustvom Kine kao nekadašnjeg primatelja pomoći.

Bilo je kritika od Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak, OECD, da se Njemačka nije pridržavala financijske podrške koju je bila obećala. Možete li tome protusloviti?
Njemačka se već 40 godina obvezuje, da će postići cilj da 0,7% svog bruto nacionalnog dohotka odvoji za razvojne programe. Ovog cilja se izričito držim. Kako bismo to postigli želim jasno reći: Na kraju mi je stalo prije svega do djelotvornosti, a ne do količine potrošenog novca.

Već ste bili spomenuli: Vaše ministarstvo je zap

očelo s reformom državnih razvojnih institucija GTZ, DED i InWEnt. Ove svjetski poznate i priznate institucije uskoro bi trebale biti objedinjene kao zajednička organizacija za tehničku suradnju. Kakve predonsti to donosi?

Reforma će ukinuti nepotrebne dvostruke strukture, pojačati će učinkovitost, uštedjeti novac i povećati djelotvornost našeg rada. Osim toga reforma stvara – a to mi se čini osobito važnim – jedan koherentni vanjski nastup spram naših partnera, koji danas trebaju surađivati s više njemačkih partnera. Reforma BMZ-a time omogućuje veću koncentraciju na političku ulogu upravljanja, čime će ministarstvo biti ojačano – dok će se nova pr

ovedbena organizacija, „Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit“ (Njemačko društvo za međunarodnu suradnju) GIZ koncentrirati na ono š

to joj i ime kaže: provođenje naloga Saveznog ministarstva za gospodarsku sura

dnju i razvoj i savezne vlade.

I još jedno osobno pitanje za kraj: Puno ste putovali u svezi s ovom suradnjom. Koji je projekt na Vas ostavio osobiti utisak?
Mogao bih ih puno navesti. Evo jednog primjera: U Namibije j

jedno obiteljsko poduzeće otvorilo prvu cementaru. U veljači prilikom dovršenja radova ustanovili smo da možemo razviti još jedan novi projekt. Na jednom mjestu je širenje šikare imalo za posljedicu smanjenje površina za ispašu. Prvotno je šikara uništena na način da je i korijenje izvađeno, što je međutim dovelo do erozije tla. Ja sam s upravom cementare dogovorio da se izfinancira prerada šikare na način da se ona kosi kako bi opet mogla rasti. Šipražje će se drobiti u jednoj tvornici koju tamo tek treba izgraditi, što opet otvara radna mjesta, a biomasa koja se dobije koristiti će se kao toplinska energija u cementari. Tako se uštedi 55 000 tona kamenog ugljena godišnje

što opet vodi do toga da se smanjuje emisija ugljičnog dioksida u atmosferu . Nj

emačka banka za razvoj za to daje povoljne kredite. Seljaci sada tu mogu svoja stada opet voditi na ispašu, a i poduzeće će na kraju od toga profitirati.
Interview vodila: Janet Schayan

 

Politika

Povodom izbora SR Njemačke za nestalnog člana Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sa Stalnim predstavnikom Njemačke u tom gremiju Dr. Peterom Wittig razgovarala je Janet Schayan iz magazina deutschland.de 6/2010.

U odgovornosti za svjetski mir

Razgovor s Peterom Wittig, stalnim predstavnikom Njemačke pri Ujedinjenim narodima o ulozi Njemačke kao nestalnog člana Vijeća sigurnosti i o ciljevima reforme ovog gremija.

Gospodine veleposlaniče, Njemačka je izabrana sredinom listopada kao nova nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Tome je prethodilo intenzivno lobiranje. S kojim je argumentima, po Vašem mišljenju, Njemačka mogla biti tako uvjerljiva?

Mi smo lobirali s našim prednostima i našim jakim stranama: mjerljivim i priznatim njemačkim doprinosom miru i sigurnosti u svijetu, našim održivim i sadržajnim angažmanom u međunarodnom razvitku i našom predvodničkom ulogom u klimatskoj politici. I za to smo dobili također veliku podršku.

To znači da ste se Vi sami unaprijed susreli sa skoro svakim od 191 veleposlanika u Ujedinjenim narodima, s njima razgovarali. Diplomatski maraton...

Praktično razgovarao sam sa svim ovdašnjim veleposlanicima u Ujedinjenim narodima. Međutim kampanja za pripremu ovih izbora trajala je više godina. Kroz to vrijeme lobirali smo za naše smjernice kroz puno različitih razgovora – u dotičnim zemljama, ovdje u New Yorku, ali i kroz direktne kontakte na visokoj političkoj razini. Pri tom je za nas bilo veoma važno što smo mogli posegnuti za širokom svjetskom mrežom naših stranih predstavništava: To nam nije omogućilo samo direktne pristupe dotičnim donosiocima odluka na licu mjesta. Time je također vjerodostojno naglašena i odgovornost koju jedna zemlja naše veličine i našeg značenja ima za globalna iskušenja našeg vremena.

Reforma Ujedinjenih naroda je tema već puno godina. Kako će Njemačka iskoristiti svoje članstvo u Vijeću sigurnosti da intenzivira reformska nastojanja?

U nadolazećom godini će za stolom Vijeća sigurnosti sjedati – osim stalnih članica – pored Njemačke i regionalne sile Brazil, Indija, Južna Afrika i Nigerija, koje sve od reda, a na temelju svog regionalnog značaja, važe kao kandidati za mjesto u nekom reformiranom Vijeću sigurnosti. Svjetska zajednica će veoma pažljivo promatrati koje će učinke na rad i refleksiju Vijeća sigurnosti imati ova struktura Vijeća. Mi smo mišljenja da bi jedna uspješna suradnja kroz slijedeće dvije godine bila dobar znak za to, da povezivanje svih kontinenata bude na korist svih država-članica Ujedinjenih naroda – uostalom ovom cilju i služe naša reformska nastojanja.

Dugoročno gledano Njemačkoj bi bilo važno i stalno članstvo u Vijeću sigurnosti – otprilike u obliku sjedišta za Europsku uniju. Zašto je to tako važno?

Iz našeg kuta gledanja sastav Vijeća sigurnosti odražava geopolitičku stvarnost iz godine 1945 – a ne sadašnju. Afrika, Latinska Amerika i Azija su isto tako malo zastupljene kao i one zemlje koje poslije SAD-a financijski najviše doprinose Ujedinjenim narodima, naime Japan i Njemačka. Vijeće sigurnosti stoji u središtu svih nastojanja za održanjem svjetskog mira. Mi moramo izbjeći svaki rizik koji bi Vijeće sigurnosti ugrozio u ovoj ulozi, te bi ga stoga morali prilagoditi političkim odnosima današnjeg svijeta. Mi ne možemo imati interes od toga , da dođe do asimetrije u „Global Govenance“: ovdje novi grupni formati kao G20 – tamo statični odnosi insitucionalnog multilateralizma Ujedinjenih naroda. Bilo bi pogrešno svesti naš zahtjev za reformom Vijeća sigurnosti samo na želju za stalnim članstvom u njemu.

Koje će slijedeće teme intenzivirati Njemačka za vrijeme svog dvogodišnjeg članstva u najvažnijen gremiju zajednice država?

Vijeće sigurnosti je najodgovornije za čuvanje mira u svijetu i međunarodne sigurnosti. Kao nestalna članica Njemačka će doprinijeti ovoj primarnoj zadaći i podržati Vijeće sigurnosti u svojoj ulozi instrumenta reguliranja kriza i prevencije istih. Ali radi se o mnogo važnijem: Mi smo mišljenja, da Vijeće sigurnosti mora isto tako sveobuhvatno sagledati uzroke sukoba. I stoga će se težište naše vanjske politike – prevencija kriza, konsolidac ija mira, borba protiv terorizma i klimatska politika – ogledavati u našem radu u Vijeću sigurnosti. Uz to intenzivnije ćemo se brinuti o zaštiti djece na područjima oružanih sukoba. Jer upravo su djeca ona koja tu najviše pate – i koja su najviše izložena konfliktima na koja uopće nemaju utjecaja.

Rad Ujedinjenih naroda za mnoge ljude je zapravo abstrakcija. Što Vas sasvim osobno faszinira na zadatku Stalnog predstavnika Njemačke pri Ujedinjenim narodima?

Posao je izrazito zanimljiv – ali i veoma zahtjevan: Ovdje se je potrebno kretati kroz jedan široki spektar tema. A ono što me posebno dojmi: Ovdje se radi i živi kao u jednom mikrokozmosu, koji objedinjuje sve zemlje, religije i kulture – upravo preko toga može rasti međusobno razumijevanje za neki drugi način mišljenja.